U organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a uz podršku IPA projekta „Podrška pripremi projekata iz sektora životne sredine i klimatskih promjena u Crnoj Gori“, kroz koju je obezbijeđen angažman dva eksperta iz Italije, Roberta Montanarija i Kristijana Marazmija, 27. i 28. septembra održan je konsultativni sastanak u HTP/u „Ulcinjska Rivijera“, a potom i posjeta ugroženim djelovima Ade Bojane od erozije, sve u okviru nastavka aktivnosti na sanaciji erozije na Adi Bojani. Kako bi se sveobuhvatno sagledali svi uzroci erozije, s ciljem postizanja ili „vraćanja“ ravnoteže prirodnih procesa, kao veoma kompleksnog i izazovnog cilja, neophodno je obezbijediti sveobuhvatni monitoring procesa na Adi Bojani, i u što kraćem roku otpočeti s pripremama ovog područja za narednu turističku sezonu. Italijanski eksperti su skrenuli pažnju da je usljed nedostatka podataka praksa u Italiji bila testiranje različitih metoda i rješenja kako bi se ukazalo na ono dugoročno najefikasnije, s obzirom na to da je svaka obala različita i da univerzalnog rješenja nema. Predstavljena su i diskutovana iskustva u Emiliji Romanji na očuvanju i odbrani obale od erozije i održiva rješenja do kojih se došlo u posljednjih 20 godina.Stoga je sagledan i eksperimentalni projekat hitnih mjera na Adi od februara ove godine i konstatovano da je neophodno poboljšati učinak privremenih mjera za sledeću sezonu, imajuću u vidu da je naper imao funkciju u zadržavanju nasutog pijeska kao dijela projekta hitnih mjera u junu ove godine, ali da je neophodno analizirati geodetske snimke kako bi se dalo konačno mišljenje na efikasnost tih mjera za očuvanje plaže istočno od napera. Međutim, iskustvo u Italiji je pokazalo da izgradnja ovakvih struktura na plažama zaista predstavlja samo privremeno rješenje i da često ima efekat povećanja erozije na drugim djelovima obale, kao što se na primjer može primijetiti na drugim djelovima Ade Bojane. Zaključeno je, da se u okviru pripreme plaže na Adi Bojani za sljedeću sezonu prije predstojećeg jesenjeg i zimskog perioda, kao alternativna, mogu primijeniti relativno jednostavna rješenja kao što je izgradnja vještačkih dina od dostupnog pijeska na Adi, na poziciji ispred bungalova, koji bi štitili objekte od mora, kao i vremenom poslužili za prirodnu prihranu plaže usljed dejstva vjetra i talasa. Takođe je predloženo da bi paralelno s tim trebalo privremeno izgraditi drveni naper na drugom kraju plaže, kao čvršće, ali ipak porozne strukture koja ne sprječava u potpunosti protok sedimenta kao npr. Kamene ili betonske strukture. Izgradnja jednog ili više takvih napera bi privremeno pomoglo i smanjilo eroziju, a ujedno bi poslužilo kao veoma vrijedan izvor podataka o procesima na Adi.Eksperti su na kraju ukazali i na na neka srednjoročna rješenja koja bi mogla dugotrajnije doprinijeti uspostavljanju balansa sedimenta u ovom području, kao što je redizajn turističkog kompleksa na Adi u skladu s prirodnim okruženjem i uz obezbjeđivanje obalnog odmaka, čime bi se ostavio prostor za zaštitu turističkog resursa, ali i za primjenu efikasnijih rješenja za eroziju na Adi, kao što su obezbjeđivanje novih izvora sedimenta i bolja odbrana od dejstva talasa i rijeke. Dodatno su prezentovana od strane učesnika i druga rješenja, poput kamenih/betonskih zaštita obale i održivijih rješenja koja se korsite u Jugoistočnoj Aziji i naglašeno je da integralno rješenje treba da obuhvati socijalne, ekonomske, ekološke i druge aspekte, kao i da uzme u obzir adaptaciju na klimatske promjene kao ključni faktor za dugoročno planiranje odbrane obala. Na kraju je ukazan značaj uspostavljanje saradnje sa susjednom Albanijom, kroz zajedničko praćenje erozionih procesa, utvrđivanje uzroka, zajedničko djelovanje u smislu menadžemnta sedimenta, a sve s ciljem povećanja otpornosti obala.U okviru pomentog IPA projekta planirana je još jedna radionica do kraja godine na kojoj će se detaljnije diskutovati dugotrajna rješenja, na osnovu dostupnih podataka i informacija. Naredni koraci koji će se sprovesti podrazumijevaju dodatne konsultacije nadležnih institucija s italijanskim ekspertima i prof. Petkovićem u što kraćem roku u vezi s preciziranjem koraka za sprovođenje privremenih mjera, prije svega u vezi sa pripremom plaže za narednu sezonu na što efikasniji način. Paralelno s tim će italijanski eksperti raditi na sagledavanji svih postojećih podataka, kao i dati svoje mišljenje na predložena rješenja u Studiji očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani i eventualno predložiti dodatna rješenja. Takođe će se u saradnji s nacionalnim institucijama raditi na predlogu programa monitoringa procesa, kao dio pripreme Nacrta plana aktivnosti za Adu Bojanu, u smislu privremenih, ali prije svega srednjoročnih i dugoročnih ciljeva i aktivnosti za očuvanje i revitalizaciju ovog područja.Na sastanku su učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva ekonomskog razvoja, Uprave za vode, JP preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Opštine Ulcinj, HTP Ulcinjska Rivijera, NVO sektora: Zeleni Crne Gore, Zeleni korak – Ulcinj i RDA-UBA, zatim predstavnik Kancelarije u Crnoj Gori Globalnog partnerstva za vode Mediterana i zainteresovane javnosti za ovo pitanje.
